WWF: Hrvatska troši prirodne resurse dvaju planeta!
WWF je objavio Izvještaj o stanju planeta koji dokazuje da je Hrvatskoj neophodan još barem jedan planet za ovakav način života
Zbog konstantnog porasta potrošnje prirodnih resursa i rastuće ljudske populacije, pritisak na planet i biološku raznolikost sve je veći i prijeti našoj sigurnosti, zdravlju i blagostanju, otkriva WWF-ov „Izvještaj o stanju planeta“. Novo izdanje vodeće studije o stanju planeta koje se provodi svake dvije godine objavljeno je danas u cijelome svijetu, a i Hrvatska je među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse.
Izvještaj o stanju planeta objavio je nizozemski astronaut Andre Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice, pruživši jedinstven uvid o stanju planeta sa svoje trenutačne svemirske misije koju provodi Europska svemirska agencija.
„Imamo samo jednu Zemlju. Čak odavdje, iz svemira, mogu vidjeti ljudski otisak na prirodu; šumske požare, zagađenja zraka i erozije... Iako postoje neodrživi pritisci na planet, imamo mogućnost spasiti svoj dom, i to ne samo za našu dobrobit, već za dobrobit svih budućih generacija“, poručio je Kuipers iz Međunarodne svemirske stanice.
Hrvatske vode -mastodont bez savjesti
'Na tom mjestu voda je usporavala, mirnije tekla kroz različitu vegetaciju, što je odgovaralo mrijestu ribe. Riba je odavde odlazila u druge dijelovi Vuke. Sada više nema mrijestilišta', očajan je Mate Mlakić, inspektor zaštite prirode koji je protiv Hrvatskih voda podnio kaznenu prijavu zbog ovih radova. U Hrvatskim vodama do sada nismo dobili komentar i objašnjenje kanaliziranja ovog dijela Vuke, kao ni o razlozima davanja u zakup okolnog zemljišta seljacima za preoravanje. Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda Osijek, 6. veljače sklopio je ugovor s tvrtkom Versa iz Tordinaca o zakupu 46 hektara zemljišta unutar Zaštićenog krajobraza 'Vuka', kao da se ne radi o području u nadležnosti Zakona o zaštiti prirode.
EUropski tjedan, 2.- 9. svibnja/maja
|
Živio 1.maj
Prvi svibanj, Prvi maj... obilježava se kao spomen na međunarodni praznik rada i velike radničke demonstracije odžane u Chicagu dana 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmoro je radnika osuđeno na smrt. Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za osamsatnim radnim vremenom. današnjem dobu datum je etablirao kao anarhistički i socijalistički praznik, te je baš u tim krugovima ostao kao Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik rada. Iako se u tranzicijskim državama pretvorio u još jedan konzumeristički praznik, ipak je zadržao boju narodnog praznika. EUropa u kampanji za održivost
|















