Zavrzlama oko kućerine, a ni riječi o zaštiti prirode.
Nakon nekoliko mjeseci verbalnog ratovanja „Zelenog Osijeka“ i Hrvatskih šuma-uprave Osijek, pokazalo se da se bitka ustvari, vodi oko posjedovanja odnosno korištenja jedne obične stare kućerine, koja se zove Eko centar ili po projektu „Centar za praćenje biološke raznolikosti i zaštitu prirode“. Ta kuća čak nije u fazi cjelogodišnjeg korištenja, jer nema mogućnost grijanja u prostorijama, bez obzira na silne novce uložene u njenu obnovu.Hrvatske šume, Uprava šuma - podružnica Osijek i Udruga za zaštitu prirode i okoliša „Zeleni Osijek“ krajem 2011. godine otvorili su „frontu“ sukobom zbog korištenja i raspolaganja dijelom nekretnina u vlasništvu države, na bivšoj pustari Zlatna greda, smještenoj duboko u baranjskoj „nedođiji“, tik uz granicu sa Parkom prirode Kopački rit. Sukob je planuo nakon osam godina suživota u istom pustaraškom dvorištu Zlatna greda, čiju su upravnu zgradu sa dvorištem i prilazom Hrvatske šume još 2003.godine iznajmile za 250 eura mjesečno udruzi Zeleni Osijek, potpisavši sporazum o korištenju. U sukob se uplelo i ministarstvo kulture, jer je posredstvom Konzervatorskog odjela u Osijeku donijelo rješenje o proglašenju derutnih i neodržavanih objekata nekadašnje pustare Zlatna greda „kulturnim dobrom“. Povrh svega lebde novci: oko 400.000 eura iz domaćih i EU fondova,kojima raspolažu "zeleni", te 2,5 milijuna kuna koje žele uložiti šumari u gradnju hladnjače za meso divljači.
Više...
Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i zdrave
Od kolesterola je stvoren rizik za srčani udar, od visokog tlaka za moždani, od šećera rizik za zatajenje bubrega i sljepoću. To je smisao svega − što veća potrošnja lijekova, te povećanje zarade. Nakon pet godina istraživanja, zagrebačka internistica dr. Lidija Gajski objavila je knjigu “Lijekovi ili priča o obmani”. To je prvi put da jedna hrvatska liječnica, koja poznaje sustav iznutra, otvoreno kritizira farmaceutsku industriju, razotkriva njihovu spregu s liječničkom strukom i manipulacije kliničkim ispitivanjima lijekova, sve u službi povećanja profita. Zbog podataka koje je iznijela u knjizi dospjela je na “crnu listu”, jedva je pronašla izdavača i recenzenta, a podrška liječničke struke potpuno je izostala. Jesu li lijekovi spas za bolesne ili je riječ o najobičnijoj prijevari iza koje stoji interes jakog lobija farmaceutske industrije i liječnika, razgovaramo s dr. Gajski, koja kaže da je nastupilo “medicinsko ludilo“.
Više...
|
'Sada smo mi ili oni'-strah od puževa
U skloništu za divlje životinje u Zaprešiću uginule su 34 jedinke afričkog divovskog puža, strane invazivne vrste koja se hrani velikim količinama 500 vrsta biljaka, doraste dužinu ljudskog stopala i liježe 1.200 jaja godišnje Zoran Horvat, voditelj zaprešićkog skloništa udruge AWAP, objasnio je tportalu da su puževi uginuli spontanom smrću najvjerojatnije uslijed neodgovarajućih vremenskih prilika. 'Možda im je bilo prehladno', ocjenjuje Horvat.Četiri odrasla i 30 mlađih puževa u Zaprešić su stigli nakon što ih je inspekcija zaštite prirode prije godinu dana oduzela Mihaelu Knipliću, samozvanom uzgajivaču afričkih divovskih puževa. Kniplić se u mjestu Selnice pored Čakovca u biznis upustio planirajući prodavati pomlatke puževa, a plan je ispripovijedao novinaru Jutarnjeg lista, koji je opasnog uljeza naivno nazvao 'hit-ljubimcem'.
Više...
Tek trećina odvojeno skupljenih vrsta otpada predaje direktno na oporabu.
Svaki je stanovnik Republike Hrvatske u 2010. godini proizveo nešto više od kilograma otpada dnevno, stoji u Izvješću o komunalnom otpadu koje je izradila Agencija za zaštitu okoliša. Tako je u 2010. godini količina ukupno proizvedenog komunalnog otpada iznosila gotovo 1,63 milijuna tona, odnosno 367 kilograma po stanovniku, što je još uvijek znatno niže od prosjeka zemalja Europske unije (oko 500 kg/stanovniku). Komunalni se otpad odlagao na 148 odlagališta, a djelatnost skupljanja obavljalo je 213 tvrtki. Količina nastalog komunalnog otpada ovisi o stupnju urbanizacije, životnom standardu građana te o dobrim i lošim navikama potrošača. Posljednjih su godina u razvijenim europskim zemljama količine te vrste otpada na otprilike istoj razini, što je rezultat već tradicionalnog odvajanja otpada i recikliranja. I u RH je odvojeno sakupljanje u porastu, osobito nakon uvođenja sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada (ambalažni otpad, električni i elektronički…). Međutim, tek se nešto više od trećine ukupne količine odvojeno skupljenih vrsta predaje direktno na oporabu, dok se preostali dio upućuje na odlagališta gdje se još eventualno manje količine odvoje za potrebe oprabe.
Više...
|