Alertonline.org

Protokol iz Kyota ističe krajem prosinca te je iznimno važno donijeti sporazum za sljedeće razdoblje

DOHA/ZAGREB - Svijet se suočava s ozbiljnom katastrofom i potrebno je hitno reagirati, poruka je prvog dana Konferencije o klimi u Dohi koja bi trebala uroditi prihvaćanjem ključnog dokumenta, tzv. Protokola iz Kyota 2.

"Suočavamo se s katastrofom divovskih razmjera i potrebno je hitno djelovati", poručili su predstavnici otočnih zemalja, koje su posebno izložene posljedicama klimatskih promjena.

Protokol iz Kyota ističe krajem prosinca te je iznimno važno donijeti sporazum za sljedeće razdoblje kako bi pregovori UN-ove konferencije, koja okuplja 190 zemalja, postigli uspjeh. Konferencija je otvorena u ponedjeljak i traje do 7. prosinca.

"Već sedam godina razvijene industrijske zemlje govore, govore i samo govore o svojim obvezama smanjivanja emisije stakleničkih plinova. Ali, dođe trenutak kada treba nešto i učiniti. Taj trenutak je došao", kazala je Marlene Moses, predstavnica Saveza malih otočnih država, njih 44 koje osjećaju posljedice povećanja razine mora.

UN-ov program za okoliš (UNEP) u svom izvješću u Dohi upozorava i na topljenje permafrosta širom Sibira i Aljaske. Permafrost, trajno smrznuto tlo, sadrži velike količine ugljika, a njegovo topljenje bi moglo rezultirati dodatnim globalnim zatopljenjem do 2100. godine.

"Permafrost se počeo topiti", kazao je Kevin Schaefer sa sveučilišta Colorado. Do 2100. bi otopljeni permafrost mogao osloboditi između 43 i 135 milijardi tona CO2, glavnog uzročnika stakleničkih plinova. Permafrost sadrži oko 1.700 milijardi tona ugljika, ili duplu količinu koja se sada nalazi u atmosferi. Do 2100. bi se temperatura mogla podići za tri do pet stupnjeva Celzija.

Potpisan 1997., protokol iz Kyota je jedini pravno obvezujući sporazum o smanjenju stakleničkih plinova u visoko industrijaliziranim zemljama. Zemlje u razvoju posebice se pozivaju na taj 2. članak iz Protokola "u ime povijesne odgovornosti" koju imaju razvijene zemlje sjevera prema klimi i očuvanju okoliša.

Neuspjeh Kyota 2 samo bi povećao nepovjerenje između razvijenih i nerazvijenih zemalja u dugim i zamornim pregovorima o borbi protiv klimatskih promjena

James Brownsell je novinar Al Jazeere koji je izvještavao iz Izraela, okupiranih teritorija i Evrope.

----------------------------------------

U posljednjih deset godina izraelske civilne i vojne snage iščupale su ili uništile više od pola miliona stabala masline.Dolaze iz cijelog svijeta i sastaju se pod sjenkom izraelskom betonskog zida visokog dvanaest metara. Na leđa magaraca svezuju mladice maslina i boce vode. Bivši policajci iz Švedske, njemački pankeri, australski prirodnjaci, ljevičarski aktivisti iz Sjedinjenih Američkih Država, južnoafrički svećenici i keltska grupica velšanskih studenata pridružuju se izraelskim anarhistima i palestinskim pacifistima.Ovo su gerilski vrtlari okupirane Zapadne Obale. Pokret raste. Više od 120 međunarodnih volontera stiglo je samo u okrug Betlehema da pomogne s ovogodišnjom berbom.„Gerila vrtlarstvo“ vuče korijene iz Velike Britanije u sedamnaestom stoljeću, ali danas se njegove grane šire po cijelom svijetu. Od Toronta do Moskve, tajne grupe gradskih vrtlara nikle su u mnogim velikim gradovima gdje postoji bilo kakva prisutnost urbanih anarhista. Izraelci masovno uništavaju plantaže maslina.

Američki tjednik Newsweek objavio je godišnju ljestvicu najzelenijih tvrtki koje, za razliku od vlada, intenziviraju ekološke projekte, čak i u uvjetima posrnule ekonomije.

------------------------------------

Kada je Newsweek prije dvije godine objavio svoj prvu rang ljestvicu najzelenijih tvrtki, klimatske promjene bile su visoko među prioritetima javnosti. Zastupnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon o čistoj energiji i sigurnosti, a najveće svjetske ekonomije bile su pred povijesnim dogovorom o ograničavanju emisije stakleničkih plinova.Tada je zapelo. UN-ova Konferencija o klimatskim promjenama u Kopenhagenu krajem 2009. okončana je bez sporazuma, a ultrakonzervativni pokret Tea Party ispolitizirao je relevantna znanstvena istraživanja u SAD-u. Kombinacija skepticizma u Kongresu i ekonomske krize rezultirali su padom daljnje zakonodavne regulacije zaštite okoliša na dno liste prioriteta.

Maroko-zemlja u kojoj se isprepleću tradicionalna arapska i moderna europska kultura, raj turiste i turistice koji vole egzotiku, jeftinoću, kupanje na obalama Sredozemnog mora ili Atlanskog oceana. Prirodni kontrasti specifični za Afriku, nude se u turističkim prospektima: pustinjska prostranstva, pješčane dine, zelene oaze, planinski snježni vrhovi, more... Ono što se ne može čitati u turističkim prospektima jesu priče iz života marokanskog stanovništva, koje živi izvan milijunskih gradova Casablance, Marakeša, Rabata...jedna takova priča je i o cestama nade, koju je istražio i napisao naš kolega, marokanski novinar  Hicham Houdaifa.

-------------------------

Ne tako davno, planine koje okružuju Tislit držale su selo i njegovo stanovništvo u obruču do te mjere da nije bilo ni malo lagano iz sela otići k liječniku u slijedeće mjesto .Danas, zahvaljujući NIF programu pomoći koja je bitno umanjila razlike između rurlanih i urbanih područja, moderniziranim putovima koji vode iz i u Tsilit, život se mijenja na bolje. Rabat."Tijekom zime ova cesta je jedva bila upotrebljiva. Taxi su odbijali doći ovdje. Ja dolazim iz grada Azilala podučavati u seoskoj školi. Sada je,konačno, cesta modernizirana,“ priča Nadia, nastavnica u osnovnoj školi Tislit, koja putuje od Azilala do sela Tislit svaki dan. Prije modernizacije ovih 37 km ceste između Tislita i regionalne ceste bili su noćna mora. No, put za kojeg je prije trebalo 3 sata, sada se prelazi za pola sata.

Azilal. Pokrajina je jedna od najsiromašnijih u Maroku, istovremeno jedna od najizoliranijih. Tu živi nešto više od pola milijuna ljudi, od toga 14% nastanjuju gradove i 86% živi u ruralnim područjima. Cijela pokrajina je planinska. U mnogim dijelovima pokrajine stanovnici nemaju pristup domovima zdravlja, osobito tijekom zime. Djeca ne mogu doći do škole i tako propuštaju neophodno obrazovanje u ranoj dobi, dok majke često umiru u porodu zbog nedostatka odgovarajućeg pristupa do glavne ceste po kojoj bi mogla doći ambulantna vozila.